je drevna duhovna disciplina: metodologija, filozofija i umjetnost življenja u harmoniji sa sobom i svijetom oko sebe; ona je znanje o ljubavi i slobodi; učenje o sebi kroz samopromatranje i samosagledavanje, a u cilju širenja i produbljivanja svjesnosti o sebi, svijetu koji nas okružuje i životu u cjelini, i u konačnici – prepoznavanja i ostvarenja svog punog ljudskog potencijala i življenja s njim u skladu, s osjećanjem i suosjećanjem.
Riječ yoga dolazi iz sanskrtskog korijena yuj, što bi značilo ujarmiti ili upregnuti, a često se prevodi i tumači kao jedinstvo, ujedinjenje. Ono što yoga spreže ili ujedinjuje su suprotnosti života, kao što su muško i žensko, unutarnje i vanjsko, aktivno i pasivno...
Drugim riječima, ona povezuje i integrira život. Svaki će pojedinac doživjeti yogu na samo sebi svojstven način, obzirom da se yoga može prakticirati i razumijeti na nebrojeno mnogo načina, a obzirom na vlastitu individualnost, interese, životna iskustva. Yoga je tradicijsko znanje koje se oduvijek zasnivalo i prenosilo primarno usmenom predajom, s učitelja na učenika. Svi zapisi o yogi uglavnom su izvorno vrlo šturi i ostavljaju puno prostora za slobodnu interpretaciju, pa su tako i različite tradicije pokušale tumačiti i definirati yogu i cilj yoge u odnosu na vlastiti doživljaj i iskustvo.
Najznačajnije klasično djelo yoge i najraniji pisani izvor sustavne yoga prakse, Patanjalijeve Yoga Sutre, definiraju yogu kao 'citta vritti nirodhah', odnosno 'suspregnutost ili zaustavljanje vrtloženja svijesti', što bi se djelomično moglo rastumačiti i kao utišavanje uma. Prema Patanjaliju, yoga je prije svega pragmatična disciplina, a odnosi se na svjesnu i kontinuiranu praksu osam udova yoge, koje naziva osmerostruki put ili ashtanga yoga: yama (uzdržavanja ili ono što ne bismo trebali raditi), nyama (pridržavanja ili ono na čemu bismo trebali nastojati), asana (tjelesni položaj), pranayama (nadzor daha, vježbe disanja), pratyahara (uvlačenje osjetila), dharana (usredotočenost, koncentracija), dhyana (zadubljenost, meditacija), samadhi (sabranost).
Patanjalijeva Ashtanga yoga, dakle, predstavlja praktični priručnik u kojem su opisani koraci za postizanje stanja yoge. Neovisno o tome iz kojih razloga vježbali yogu i s kojim ciljem, opisani koraci (ukoliko se prakticiraju ispravno i pod vodstvom educiranog i iskusnog učitelja) podižu samosvijest i utječu pozitivno na samoostvarenje čovjeka, kao i na njegovo cjelokupno zdravlje, dovodeći tijelo, duh i um u skladnu, harmoničnu cjelinu.
Samo je jedna Yoga, iako danas postoje brojni stilovi yoge koji su se proširili iz različitih potreba i mogućnosti pojedinca, kao i iz tržišnih i sličnih potreba modernog vremena. U Moonwalk-u podučavamo primarno dinamične stilove yoge – Ashtanga i Vinyasa yogu, koji su nastali iz učenja Tirumalai Krishnamacharye, kojeg se ujedno naziva i ocem moderne yoge. On je smatrao važnom činjenicu da praksa yoge treba biti prilagođena pojedincu, a ne obratno – što valja imati na umu pri odabiru stila i učitelja, a uvažavanje te činjenice uvelike će odrediti i kvalitetu i efikasnost naše prakse, bez obzira kojim stilom vježbali.
Osim toga, pri odabiru učenja i stila koji vam odgovara, a obzirom na vaš trenutni životni stil, godine, preferencije i potrebe, važno je imati na umu da se nakon prakse yoge trebate osjećati bolje, uravnoteženije i sa više energije. Vježbajte uvijek savjesno, prisutno i u okviru vlastitih mogućnosti, jer yoga nije gimnastika, natjecanje niti kompeticija bilo koje vrste, već upravo suprotno od toga. Ona nije težnja ka nekom cilju, već prepoznavanje i bivanje s onim što jest, oslobađanje od svih uvjetovanosti, zadanosti i formi, participiranje u ljepoti i čudesnosti života.
"The nurturing flow of life, extreme intelligence, beauty and perfect harmony are active in every one of us. Yoga was developed in ancient wisdom culture to gently reveal what we already have."
M.Whitwell
Svaka ispravna praksa yoge primarno je određena dahom: dah inicira, ispunjava i završava pokret, pažnja na disanje (ujjayi dah) umiruje mentalnu aktivnost i stvara preduvjet za meditaciju u pokretu. Umirivanje mentalne aktivnosti omogućuje nam da osvijestimo i prepoznamo svoje emocije, načine, iskustva i obrasce, i da ih ujedno prihvatimo takvima kakvi jesu. Na taj način, yoga nam omogućuje blisko i intimno upoznavanje i prihvaćanje sebe i svijeta oko sebe, i kao takva je univerzalna i korisna svima.
Ispravno, svjesno, savjesno i redovito vježbanje yoge omogućuje nam da prepoznamo i otpustimo strahove, očekivanja, uvjetovanosti i vezanosti koje naš život čine nepotrebno težim, i tako otvorimo novi prostor za konstruktivnija, zdravija i prirodnija stanja i emocije. To će posljedično u naš život donijeti više zadovoljstva, ljubavi, suosjećanja i slobode, kao i zdravije odnose sa sobom i s drugima. U tom je kontekstu yoga od značajne važnosti za modernog čovjeka koji teško pronalazi balans.
"The success of Yoga does not lie in the ability to perform postures but in how it positively changes the way we live our life and our relationships."
TKV Desikachar
U onom aspektu u kojem se benefiti yoge mogu konkretnije istražiti, znanost u posljednjih 50-ak godina potvrđuje brojne dobrobiti prakticiranja vježbi yoge za fizičko i mentalno zdravlje čovjeka:
- poboljšavaju fleksibilnost
- povećavaju snagu i stabilnost
- podižu razinu energije i umanjuju negativne učinke stresa,
- umanjuju bolove u kralješnici,
- poboljšavaju cirkulaciju,
- reguliraju krvni tlak i snaže krvožilni sustav,
- poboljšavaju funkcije dišnog i probavnog sustava,
- djeluju povoljno kod nesanice, glavobolje, anksioznosti i depresije,
- poboljšavaju koncentraciju, produktivnost i stvaralaštvo.
Osim toga, vježbe yoge balansiraju tijelo i od značajnog su benefita svim sportašima koji žele poboljšati performans u svom sportu.